Školski knjižničari Republike Hrvatske

Skup je započeo pozdravnim govorom ravnatelja OŠ Sidonije Rubido-Erdödy gospodina Darka Zvonara koji je predstavio školu i njezine specifičnosti.

Školska knjižničarka Jelena Miklečić održala je predavanje CDŠ i školska knjižnica. Osnovna škola Osnovna škola Sidonije Rubido Erdödy Gornja Rijeka jedna je od osnovnih škola u kojima se provodi Eksperimentalni program Osnovna škola kao cjelodnevna škola: uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja.  Stručni suradnici knjižničari unutar Programa A2 u školskoj knjižnici osmišljavaju i provode odgojno-obrazovne aktivnosti usmjerene uglavnom na područje jezično-čitalačke pismenosti. Uloga je školskog knjižničara pružanje potpore učenicima, odnosno obogaćivanje učenja, a sve u suradnji s učiteljima razredne nastave i učiteljima hrvatskog jezika. Organizacija i provedba metodičkih aktivnosti Programa A2 ostvarena je neposrednim aktivnostima s učenicima na razrednoj, skupnoj ili individualnoj razini (KIP, sati lektire u knjižnici, digitalizacija slikovnice, čajanke, književni susreti, te pomoć učenicima u dosezanju odgojno-obrazovnih ishoda vezanih uz jezičnu i čitalačku pismenost).  Sudjelujući u Programu A2 školski knjižničar ima priliku provesti mnogo vremena u neposrednom kontaktu s učenicima te na taj način približiti školsku knjižnicu učenicima, ali i učiteljima.

Ljiljana Vugrinec iz Županijske matične razvojne službe održala je predavanje pod nazivom Fond školske knjižnice: više od knjiga! Tema izlaganja bila je neknjižna građa i periodika u školskim knjižnicama. Cilj je bio razmotriti stanje fondova školskih knjižnica i nabave ovih vrsta građe, tj. potreba za periodikom i  AV te elektroničkom (fizičkom) građom, kao i igračkama (posebno edukativnima i didaktičkima, koje razvijaju motoriku, logiku, maštu, vještinu govora i komunikacije, potiču socijalizaciju i sl.), kao novom vrstom građe za kojom se sve više ukazuje potreba. Podloga za izlaganje bila je anketa provedena u školskim knjižnicama KKŽ o tome kakvu neknjižnu građu knjižnice posjeduju, a za kakvom imaju potrebe; kako se obrađuje neknjižna građa, kako se i koliko koristi.  Školski knjižničari dobili su informacije, preporuke i savjete vezane za  nabavu, obradu i korištenju neknjižne građe, posebno igračaka u knjižnici.

Školska knjižničarka Nikolina Sabolić održala je predavanje Odgojno-obrazovna djelatnost školskih knjižničara: iskustva iz školskih knjižnica Portugala i Slovenije. Knjižničari su se upoznali s prostornim uvjetima, načinima knjižničnog poslovanja i područjima odgojno-obrazovne djelatnosti školskih knjižničara u osnovnim školama iz Portugala i Slovenije na temelju uvida u rad i opažanja nastavnih procesa koje je predavačica ostvarila u sklopu Erasmus+ job shadowing programa stručnog usavršavanja u inozemstvu. Cilj predavanja bio je motivirati školske knjižničare za planiranje i uvođenje različitih projekata poticanja čitanja i izvannastavnih aktivnosti u svoj odgojno-obrazovni rad s učenicima, aktivnosti pružanja pomoći u učenju inozemnim učenicima, ali i održavanje radionica za inozemne učitelje na job shadowingu i pripremnim posjetima. Knjižničari su dobili uvid u načine na koje mogu doprinijeti radu Erasmus tima svoje škole te koristiti mogućnosti Erasmus programa za osobni profesionalni razvoj.

Školska knjižničarka Stojanka Lesički održala je radionicu AI u funkciji pripreme nastavnih sadržaja. Na radionici predavačica je ukazala na mogućnosti umjetne inteligencije u kreiranju sadržaja za nastavu i izvannastavne aktivnosti. Pokazala je kako odabrati prikladan alat iz baze podataka There's an AI for that, kako formulirati kvalitetne upite za AI koji otključavaju stvarne mogućnosti za pomoć pri učenju i kako kreirati vlastiti sadržaj koristeći alate umjetne inteligencije Copilot i Gamma te ih prikazati na Padletu.

Školska knjižničarka Adrijana Hatadi održala je primjer dobre prakse Igra kao alat učenja: rezultati školskog projekta „Igre unplugged”. Projekt "Igre unplugged" pokazao se kao uspješna inicijativa koja je omogućila učenicima razvoj suradničkih vještina, kreativnost, kritičkog razmišljanja i smanjenje korištenja tehnologije. Povećana motivacija, bolja socijalizacija i očuvanje tradicionalnih igara bili su neki od pozitivnih efekata. Unatoč izazovima, većina sudionika podržala je nastavak projekta u OŠ „Braća Radić“ Koprivnica.

„Terenski“ dio skupa proveli smo u posjetivši okolicu dvorca u kojem je navodno Sidonija Erdödy-Rubido otpjevala po prvi puta hrvatsku himnu Lijepa naša domovina. Grofičino posljednje počivalište nalazi se župnoj crkvi u G. Rijeci koju smo također posjetili uz vodstvo svećenika.

Skup je trajao 6 sati, a ocijenjen je ocjenom 4,94. Prisustvovao je 21 sudionik.