Školski knjižničari Republike Hrvatske

Proljetna škola školskih knjižničara ima, od svih struka u odgojno obrazovnom sustavu naše zemlje, najdužu, tridesetogodišnju, tradiciju kontinuirane edukacije. Odvija se obično u trajanju od tri dana i uz nazočnost otprilike 350 – 500 školskih knjižničara.

Oblici edukacije kroz godine bili su različiti: plenarna izlaganja pozvanih znanstvenika i stručnjaka, radionice i izložbe s tih radionica, primjeri dobre prakse, okrugli stolovi, plakatna izlaganja, stručni razgledi kulturnih znamenitosti mjesta u kojoj se održava skup, književni i drugi kulturni susreti, promocije knjiga i sajam izdavača, prezentacije knjižničarskih sredstava za stručni rad, humanitarne akcije. Nakon Proljetne škole objavljuje se zbornika s radovima koji školskim knjižničarima služe kao priručnici.

Iznimno je širok raspon tema kojima se Proljetna škola bavila. Bile su to Funkcije i zadaci školske knjižnice, Osposobljavanje učenika za intelektualni rad posredovanjem školske knjižnice, Kulturna funkcija školske knjižnice, Razvijanje čitateljskih interesa i navika putem školske knjižnice, Komunikacija i interakcija u radu s malom grupom u školskoj knjižnici, Sedam kreativnih dana u školskoj knjižnici, Motivacija i školska knjižnica (Motivacijski poticaj škole i školske knjižnice u odgojno-obrazovnoj aktivnosti učenika), Umjetnost i školska knjižnica (Učenje na novim izvorima znanja – Internet), Školska knjižnica u 21. stoljeću, Školska baština, Kršćanstvo u programima i fondovima školskih knjižnica (Lektira i mladi čitatelji), Interdisciplinarnost i intermedijalnost u programima  školskih knjižnica (Timski rad stručnih suradnika u školi), Školska knjižnica i kvalitetna škola (Prostor i mediji; Poučavanje radosti čitanja), Mjesto školske knjižnice u programima djelovanja Ministarstva prosvjete i športa (Modeli učenja i poučavanja u školskoj knjižnici; Elektronski mediji u funkciji rasterećenja školskoga knjižničara; Razvoj komunikacijskih sposobnosti radi bolje suradnje s kolegama i sponzorima; Načela izložbene aktivnosti školskoga knjižničara), Zdravlje – prilika za integrativno djelovanje školske knjižnice na razvoju kompetencija učenika (Obljetnice; Poticanje čitanja; Suradnja), Školsko knjižničarstvo i europska povezivanja, Školsko knjižničarstvo i cjeloživotno učenje (Raznolikost metoda učenja i kreativnog izražavanja; O čitanju; O knjižnicama i knjižničarima), Školska knjižnica – informacijska pismenost i poticanje čitanja (HNOS i Nacionalni ispiti), Suradnja u informacijskom društvu – s obzirom na potrebe školskoga knjižničarstva, Upravljanje znanjem školskog knjižničara u funkciji razvoja školskoga kurikuluma u ozračju interkulturalnog dijaloga, Školska knjižnica i slobodno vrijeme učenika – neposredno i posredno uključivanje knjižničara u školski kurikulum, Čitanje kao dio knjižnično – informacijskog obrazovanja, Smjernice za rad školskog knjižničara, Komunikacija u školskoj knjižnici – ukorak s vremenom, Komunikacija – element uspješnosti školske knjižnice, Uloga medija u učenju i poučavanju u školskoj knjižnici, Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama u školskom knjižničarstvu, Kurikul knjižničnog odgoja i obrazovanja – put prema kritičkom mišljenju, znanju i osobnom razvoju.

Škola je kao najvažniji faktor cjeloživotnog usavršavanja školskog knjižničara, uz studijske programe zagrebačkog, osječkog i zadarskog sveučilišta, a u novije vrijeme i riječkog, od svojih početaka bila glavni generator razvoja i mijenjanja struke u smjeru proaktivnog informacijskog stručnjaka. To je školski knjižničar koji uspješno balansira stručne knjižnične, odgojno obrazovne te kulturne i javne poslove, potičući razvoj svih vrsta čitanja s posebnim naglaskom na čitanje iz užitka i informacijsko čitanje bez obzira na vrstu medija na koje se nalaze informacije. Time on postaje važan stručni suradnik u svakoj školi koji uz dobru opremljenost knjižnice fondom i IKT tehnologijom može pridonijeti pozitivnoj razlici u hrvatskom obrazovanju.

Proljetnu školu karakterizira predstavljanje novina u odgoju i obrazovanju, poput novih metoda rada s učenicima i to od tri do godinu dana prije ostalih struka s obzirom da pristup novoj literaturi najprije imaju upravo školski knjižničari zbog nabave građe i stoga što im je potraga za informacijama u opisu posla. Tako je, na primjer, još 2006. na PŠŠK predstavljena ideja, a potom je par mjeseci kasnije, 4. listopada i nastao prvi strukovni, unutar sustava hrvatskog odgoja i obrazovanja, online Repozitorij radova školskih knjižničara i drugih autora UDK 0.2 na http://www.knjiznicari.hr.  Na njemu se nalaze radovi vezani uz sva područja djelovanja školskih knjižničara.

Na marginama skupa događaju se kolegijalna druženja, dogovaraju se i  nastaju nacionalni i zajednički projekti poticanja čitanja, informacijske pismenosti. Razmjenjuju se dodatne stručne informacije, dogovaraju edukacije na međužupanijskim i županijskim nivou. Osnovane su i dvije školsko knjižničarske udruge.

Strukovna Hrvatska udruga školskih knjižničara, HUŠK, u vrijeme Proljetne škole ima Skupštinu te dodjeljuje Nagradu „Višnja Šeta“ za doprinos školskome knjižničarstvu. Višnja Šeta bila je školska knjižničarka, jedna od osnivačica i dugi niz godina organizatorica Proljetnih škola zajedno s AZOO, tadašnjim Zavodom za školstvo. Zadužila je struku razvijajući je u modernu i prilagođenu zahtjevima vremena, a sve to s beskrajnom toplinom i imaginacijom. Stoga je aklamacijom prihvaćeno da naziv nagrade nosi njeno ime.

Druga je udruga, Hrvatska mreža školskih knjižničara, HMŠK, nastala kako bi školski knjižničari dobili efikasnu potporu svojim projektima, školskim, regionalnim, nacionalnim. Ona osigurava uvjete za njihovu provedbu te olakšava skupljanje i razmjenu metodičkih, nastavnih scenarija i stručnih radova, što je ostvareno već spomenutim Repozitorijem.

XXX. Proljetna škola svojom strukturom i dobrom praksom te kao glavni državni skup školskih knjižničara, nastavlja dosadašnju tradiciju i gleda u budućnost usmjeravajući i dalje razvoj školsko knjižničarske struke predstavljanjem suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja iz područja informacijskih znanosti te odgoja i obrazovanja. Evaluaciju Proljetne škole karakteriziraju iznimno pozitivni odjeci od samih početaka te ju time potvrđuju kao važan dio usavršavanja školskih knjižničara.

Draženka Stančić